4 BOJE DOBERMANA
Dobermani mogu biti crne, braon, plave i izabela boje. Osnovnu boju psa odredjuju dva para gena. Jedan par gena oznacen je slovima
BB ili
bb i odgovoran je za to kakav ce doberman biti - crn ili braon (respektivno). Drugi par gena, koji se oznacava sa
DD ili
dd, odgovoran je za intenzivnost pigmentacije. Drugi par odredjuje konacnu boju psa: da li ce crni psi biti zaista crn ili ce biti plav, i da li ce braon psi biti braon ili izabela.
Geni grupe B
Slovom
B se oznacava dominantan gen (alel), tj. gen koji se ispoljava u fenotipu. Slovom b se oznacava recesivan alel, tj. alel ciju pojavu u fenotipu potiskuje dominantni alel. Ako su u genotipu prisutni aleli B i b, u fenotipu ce se ispoljiti alel B. U tom slucaju mi ne mozemo otkriti da li postoji recesivan alel (gen).
Postoje tri moguce varijante ovih gena (alela):

Pas moze imati genotip
BB, posto je i od oca i od majke dobio po jedan gen B. Ovakav pas je genotipski dominantan homozigot, fenotipski pas je crn. Svojim potomcima moze da prenese samo jedan gen B.

Pas moze imati genotip
Bb, genotipski je heterozigot, fenotipski je dominantan. Gen B je dobio od jednog roditelja, a gen b od drugog. Gen B je dominantan u odnosu na gen b i zato ce pas biti crn. Svojim potomcima ce moci da prenese i gen B i gen b.

Pas moze imati genotip
bb, posto je dobio po jedan recesivan gen od oba roditelja. Genotipski je recesivan homozigot, nema ni jedan dominantan gen B i fenotipski ce biti recesivan – braon boje
Genotip braon psa lakse je utvrditi – to je uvek recesivni homozigot
bb. Genotip crnog psa je teze odrediti jer moze biti dominantan homozigot
BB ili heterozigot
Bb. Kakav je on ustvari, mozemo saznati samo prema njegovom potomstvu. Ipak, i utvrdjivanje genotipa po potomstvu ometano je zbog genotipa drugog roditelja doticnih potomaka.

Ako i zenka i muzjak imaju genotip
BB, 100% stenaca ce biti sa dominantnim homozigotnim genotipom BB , odnosno crni. Svojim stencima ce prenositi samo gen B.

Ako jedan od roditelja ima genotip
BB, a drugi
Bb, 50% stenaca ce biti sa dominantnim homozigotnim genotipom
BB, a 50% sa heterozigotom
Bb. Svi ce biti crni, ali ce polovina nositi skriveni recesivni gen b.

Ako jedan od roditelja ima domin. homozig. genotip
BB, a drugi roditelj recesivni homozigot
bb, 100% stenaca ce biti sa heterozigotnim genotipom Bb. Svi ce biti crni, a svojim potomcima ce moci da prenesu i recesivni gen b.

Ako jedan od roditelja ima genotip
Bb, a drugi
bb, onda ce 50% stenaca biti crni sa genotipom
Bb, a 50% ce biti braon sa genotipom
bb.

Ako i muzjak i zenka imaju heterozigotni genotip
Bb, 50% stenaca ce biti crno sa dom. homozig. genotipom
BB, 25% ce biti crno sa genotipom
Bb, a 25% braon sa recesivnim homozig. genotipom
bb.
Geni grupe D
Delovanje ovih gena pokorava se istim pravilima genetike, tj. vaze ista pravila kao za gene grupe B.
Geni grupe D su odgovorni za intenzivnost boje koju su odredili geni grupe B. Gen
D je dominantan i psi koji ga imaju bice crni ili braon. Gen
d je recesivan i pas koji ima recesivan homozigotni genotip
dd bice plav ako su geni grupe B odredili crnu boju, ili izabela ako su geni grupe B odredili braon boju. Genotip homozigotnog psa po recesivnom genu mozemo odrediti prema fenotipu. Ako vidimo plavog ili izabela dobermana, znamo da je njegov genotip dd. Isto kao i za gene grupe B, ni za gene grupe D ne mozemo da odredimo genotip po fenotipu psa.
Cetiri varijante boje dobermana formiraju devet kombinacija gena grupa B i D. Na umu uvek treba imati tri osnovna pravila:

stene moze dobiti samo one gene koje imaju njegovi roditelji

od svakog roditelja stene dobija samo po jedan slucajno izabran gen iz para

gen B je uvek dominantan u odnosu na gen b, a gen D u odnosu na gen d
Moguci genotipovi dobermana
Tip 1. BBDD
Crni pas koji svojim stencima moze da prenese samo dominantne gene B i D. Stenci ovog psa bice crni bez obzira na genotip drugog roditelja.
Tip 2. BBDd
Crni pas koji moze stencima da prenese od B grupe samo dominantne B gene, a od D grupe moze i D i d. Nikada nece imati braon ili izabela pse, a u zavisnosti od genotipa drugog roditelja, stenci mogu biti crni (B+D) ili plavi (B+d).
Tip 3. BbDD
Crni pas koji stencima prenosi od B grupe i B i b gen, a od D grupe samo dominantan D gen. Nece davati plave ili izabela stence jer nema recesivan gen d. U zavisnosti od genotipa drugog roditelja, stenci mogu biti crni ili braon.
Tip 4. BbDd
Crni pas koji je heterozigotan po genima B i D, a moze da daje stence sve cetiri boje.
Tip 5. BBdd
Plavi pas koji nikada nece dati stence braon ili izabela boje. Stenci ce biti crni, a uz odgovarajuci genotip drugog roditelja i plavi.
Tip 6. Bbdd
Plavi pas koji ce, u zavisnosti od drugog roditelja, davati stence sve cetiri boje.
Tip 7. bbDD
Braon pas koji moze dati crne i braon stence iz kombinacije sa crnim psom Bb i samo braon stence u kombinaciji sa braon ili izabela psom. Plave i izabela pse on nece nikada davati.
Tip 8. bbDd
Braon pas, moze da daje crne i braon pse iz kombinacije sa psom koji ima genotip Bb i samo braon iz kombinacije sa braon psom. U zavisnosti od genotipa drugog roditelja, stenci mogu biti plavi ili izabela.
Tip 9. bbdd
Izabela pas koji je homozigotan po dva recesivna gena. Svojim stencima moze da prenese samo gene b i d, a da li ce se to ispoljiti u fenotipu stenaca ili ne, odredice genotip njihovog drugog roditelja.
Napomena: Po zvanicnom FCI Standardu dobermana, priznate su jedino crna i braon boja, dok plava i izabela nisu. Ipak, moguce je u potomstvu odredjenih pasa dobiti i ove dve nepriznate boje.
Ovaj model nasledjivanja boje, predstavlja teoretske proporcije razlicitih kombinacija boja, sa izuzetkom onih gde se ocekuje 100 % rezultat. Model vise sluzi za prakticno razumevanje nasledjivanja boje i kod malog broja stenadi (npr. jedno leglo 6-12 stenadi) nije moguce sa tacnoscu koristiti navedene procentualne vrednosti.